Zagreb 7. svibnja 2013. – Visoki predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj uputili su izjavu s VIII. međureligijskog susreta održanog u utorak 7. svibnja u prostorijama Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Zagrebu u kojoj upozoravaju na mnogooblične krize u društvu, kod nas, u Europi i u svijetu, od kojih je najuočljivija ona ekonomska.
“Ne mogu se zanijekati brojni napori koje su činili i čine i obnašatelji državne vlasti i naše vjerske zajednice preko svoga karitativnog i humanitarnog djelovanja. Pa ipak, ne može se također zanijekati da je sve to nedovoljno i da kriza ne jenjava nego postaje sve dublja”, upozorava se u izjavi te navodi da je broj ljudi koji kucaju na vrata državnih i vjerskih socijalnih i karitativnih ustanova sve veći, a ne mogu se ne vidjeti oni ljudi koji fizički opstaju zahvaljujući i prekapanju po kontejnerima.
“Siromasi na našim vratima i ljudi oko kontejnera ukazuju nam da dio ljudi u Hrvatskoj nije više “na rubu gladi” nego doslovno gladuje. Iz dana u dan mladi obrazovani ljudi, koji ne mogu naći posao u svojoj domovini, prisiljeni su na odlazak u druge zemlje, što će imati dugoročne posljedice za hrvatsko društvo u cjelini. Raslojavanje na bogate i siromašne se nastavlja. Sve je veći broj onih koji su nezaposleni, ili koji rade, a za svoj rad ne primaju plaću. Razumijemo poslodavce u njihovoj borbi za preživljavanje, ali ih ujedno pozivamo na odgovorno i pravedno ponašanje prema zaposlenicima”, ističe se u izjavi.U kontekstu skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koji pozdravljaju, predstavnici vjerskih zajednica svjesni su i prednosti i izazova povezanih s time. Stoga podržavaju sve njene pozitivne tekovine, ali osuđuju sve pojave antisemitizma, islamofobije, kršćanofobije i ksenofobije u Europskoj uniji. Predstavnici vjerskih zajednica izražavaju duboko žaljenje zbog učinjenih teških propusta u političkom i gospodarskom životu zemlje, koji su mnoge hrvatske građane doveli do osiromašenja i posvemašnje bijede bez njihove vlastite krivnje i odgovornosti. Iskreno suosjećaju s njima i nerijetko dijele s njima iste ili slične probleme. “Odbacujemo kao protivne temeljnim ljudskim i ustavnim pravima kao i moralnim načelima naših religija: sve koristoljubive i nepravedne manipulacije učinjene tijekom dosadašnjih privatizacija, ratno i svako drugo profiterstvo, lihvarsko kamatarenje i kreditiranje, nestručno i nesavjesno ophođenje sa zajedničkim dobrima svih građana naše zemlje, nebrigu za očuvanje radnih mjesta, neodgovorno vanjsko i unutarnje zaduživanje zemlje i sve slične prakse koje su našu ekonomski perspektivnu zemlju s brojnim komparativnim prednostima, s iznimnim prirodnim i ljudskim potencijalima, dovele u sadašnje teško stanje. Premda se iz sadašnjeg nezavidnog stanja, unatoč ratu koji mu je znatno pridonio, može opravdano zaključiti da političko i ekonomsko vođenje države, u razdoblju od osamostaljenja naše države nije bilo dovoljno doraslo svome zadatku, ovom našem apelu ipak nije cilj optuživati ni sadašnju vladu, ni prijašnje vlade, niti bilo koga drugoga. Tu smo gdje smo! Ne bježimo ni od naše vlastite odgovornosti. Cilj ove zajedničke izjave je potaknuti i motivirati sve ključne čimbenike, političke, ekonomske, medijske, vjerske itd., kao i sve ostale hrvatske građane da, svjesni težine i odgovornosti trenutka i situacije, svi mobiliziramo sve svoje snage, svatko u skladu sa svojim mogućnostima, na onom području, na kojem radi i u čemu je najstručniji. Mi nismo ekonomski stručnjaci i stoga nemamo konkretne prijedloge rješenja za kratkoročni izlazak iz ekonomske krize, ali uočavamo kontinuirano pogoršavanje ekonomskog stanja i hitnu potrebu da se čim prije koordiniraju i usklade napori, da bi oni mogli rezultirati i sinergijskim učinkom i da bismo zajedničkim snagama pridonijeli zaustavljanju ekonomskog sunovrata naše zemlje”, ističe se u izjavi te izražava uvjerenje da je aktualna ekonomska kriza prvenstveno moralna i etička kriza. Kriza ekonomije je kriza srca i duha, kriza temeljne ljudske formacije i odgoja za empatiju, solidarnost, jednakopravnost i pravednost.
U izjavi se napominje da vjerske zajednice svojim zajedničkim religijskim vrijednostima i svojim tisućljetnim iskustvom mogu dati značajan doprinos u svrhu moralno-etičke preobrazbe i senzibilizacije svih slojeva za veću društvenu pravednost. U izjavi se ističe da svi “osobito bolno doživljavamo dramatične slučajeve mnogobrojnih otkaza, stečajeva te obiteljskih deložacija i ovrha, što je povezano s dubokim, često i neizlječivim, traumama u životima pogođene djece i roditelja”. Stoga visoki predstavnici vjerskih zajednica apeliraju na mjerodavne po tim pitanjima, da uz zakonsku i pravnu stranu tih slučajeva, maksimalno uzimaju u obzir i njihovu humanu, socijalnu, pa i medicinsko-psihološku dimenziju, te nastoje osigurati dostatna alternativna rješenja.
Na susretu su sudjelovali predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog sisački biskup Vlado Košić, tajnik toga Vijeća prof. dr. Jure Zečević, protojerej stavrofor Srpske pravoslavne Crkve o. Slobodan Lalić, protojerej Makedonske pravoslavne Crkve – Ohridske arhiepiskopije o. Kirko Velinski, generalni vikar Evangeličke Crkve u RH Branko Berić, tajnik Sinode Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve u Republici Hrvatskoj, Branimir Bučanović, predsjednik Saveza baptističkih Crkava u RH Toma Magda, tajnik Evanđeoske pentekostne Crkve u RH doc. dr. Vedran Đulabić, tajnik Jadranske unije konferencija Kršćanske adventističke Crkve Srećko Kuburić, rabin Koordinacije židovskih općina u RH Luciano Moše Prelević, rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj Kotel Da Don i član Mešihata Islamske zajednice u RH ef. Mevludin Arslani. (ika/bitno.net)
Za pev.com.hr pripremio Robert Bogešić
