Da svi budu jedno kao što si ti, Oče, u meni, i ja u tebi, neka i oni u nama budu... (Iv 17,21)

Vjernici napuštaju kršćanske crkve

Prema statistikama Njemačke biskupske konferencije i Njemačke protestantske crkve u 2020. godini je preko 440.000 vjernika napustilo jednu od dvije najveće kršćanske zajednice u Njemačkoj, protestantsku i katoličku.

U tom kontekstu Katolička novinska agencija CNA ističe kako je prema statistikama Njemačke biskupske konferencije, njemačku katoličku crkvu napustilo 221.000 tisuća vjernika, dok je kod protestanata taj broj bio nešto manji, 220.000.

Prema izjavama predstavnika Njemačke biskupske konferencija, iako se radi o velikom broju vjernika koji su otišli iz institucije crkve, to je manji broj nego li je to bilo godinu dana ranije, kada je broj izlazaka u usporedbi s 2019. smanjen za 18 ,8 posto.

Činjenica je kako su vjernici u 2019. godini izlazili iz crkve zbog učestalih skandala u svezi s pedofilijom unutar crkve.

Prema dostupnim podacima, broj vjernika koji redovito odlaze u crkvu pao je 2020. godine s 9,1 na 5,9 posto.

Predsjednik Njemačke biskupske konferencije Georg Baetzing je statistike nazvao „ogledalom onoga“ što se u zajednicama odvijalo tijekom pandemije te je izrazio i „duboku uznemirenost“ vjernika zbog događaja koji su potresli katoličku crkvu.

S druge strane, Protestantsku crkvu Njemačke je napustilo 18 posto manje vjernika nego 2019. ali je 2020. istodobno zabilježeno upola manje krštenja nego godinu dana prije. I prihodi su pali za 5,4 posto i sada iznose 5,63 milijarde eura.

Što se tiče Hrvatske u razdoblju od 1999. do 2018. godine smanjio se broj vjernika koji redovito prakticiraju vjeru, a posebno je došlo do drastičnog pada povjerenja u Crkvu kao instituciju.

Prije dva desetljeća 62,8 posto ispitanika iskazivalo je povjerenje u Crkvu, 2008. godine 52,4 posto, a 2018. godine samo 38,4 posto. Broj onih koji nemaju baš nimalo povjerenja u Crkvu povećao se sa 5,1 posto 1999. na čak 20,8 posto 2018. godine.

Smanjen je i udio vjernika koji tjedno pohađaju vjerske obrede, sa 31,4 posto u 1999. godini na 22,6 posto u 2018. godini. Manji je i broj onih koji idu na misu najmanje jednom na mjesec, sa 21,1 posto 1999. na 12,3 posto 2018.  Istodobno broj onih koji ne idu na misu povećao se s 10,4 posto 1999.  na 19,6 posto 2018. godine.

Osobna religioznost koju njeguje više od trećine hrvatskih građana i dalje je stabilna kao i prije 20 godina.

To su podaci iz istraživanja na temu “Između distancirane crkvenosti i intenzivne osobne religioznosti: religijske promjene u hrvatskom društvu od 1999. do 2018. godine” koje su proveli profesori sociologije Krunoslav Nikodem s Filozofskog fakulteta i Siniša Zrinščak s Pravnog fakulteta.

U njemu se na osnovi triju valova Europskog istraživanja vrijednosti (European Values Study) provedenoga u Hrvatskoj 1999., 2008. i 2018., analiziraju religijske promjene u hrvatskom društvu.

Zanimljivi su podaci kako se Rimokatolicima 1999. smatralo 86,3 posto ispitanih, a 2018. ih je bilo 6 posto manje. U istom razdoblju porastao je broj građana koji se ne smatraju pripadnicima nijedne vjere, s 11,3 posto na 17,9 posto. Više je i deklariranih ateista – 5,4 posto u odnosu na 2,9 posto koliko ih je bilo prije 20 godina.

(za pev.com.hr pripremio Robert Bogešić)

Ostale teme

Aktualnosti

U povodu Dana Reformacije: Riječ Božja temelj i uputa u životu

Aktualnosti, Vijesti

Nova snaga – Krštenje u Baptističkoj crkvi Zagreb

Aktualnosti, Vijesti

Održana redovna sjednica Skupštine PEV-a

Aktualnosti, Vijesti

Zajedničko bogoslužje vjernika Crkve Božje vinkovačkog i vukovarskog kraja

Aktualnosti, Vijesti

Održana skupština Evanđeoskog teološkog društva i okrugli stol “Identitet evanđeoskih kršćana”

Aktualnosti, Vijesti

Obilježeno 10 godina djelovanja Centra biblijskih istraživanja