Prije svega, bez obzira s koje perspektive osoba gleda na problem razvoda, važno je zapamtiti riječi Biblije iz knjige proroka Malahije 2,16a: »Ja mrzim razvod (otpuštanje žena), govori Jahve, Bog Izraelov.« Prema Bibliji, Božji plan za brak jest doživotno predanje. »Prema tome, oni nisu više dva, nego jedno tijelo. Dakle: što je Bog sjedinio neka čovjek ne rastavlja« (Matej 19,6). Međutim, budući da brak uključuje dvoje grješnih ljudi, Bog shvaća da se razvodi ipak događaju.

U Starom zavjetu On je postavio neke zakone kako bi zaštitio prava onih koji se razvode, naročito žena (Ponovljeni zakon 24,1-4). Isus je istaknuo da su ovi zakoni dani radi tvrdoće ljudskih srca, ne zato što je Bog to želio (Matej 19,8).

Neslaganje u tome dopušta li Biblija razvod i ponovni brak nastaje prije svega zbog Isusovih riječi u Mateju 5,32 i 19,9. Sintagma »osim zbog preljuba« jedini je mogući razlog u Pismu kojim Bog daje dopuštenje za razvod i ponovni brak. Mnogi tumači pod ovom »osim« sintagmom podrazumijevaju »bračnu nevjeru« za vrijeme zaruka. Prema židovskom običaju, čovjek i žena smatrali su se oženjenima čak i dok su bili zaručeni. Nemoral tijekom ovoga razdoblja »zaruka« bio bi jedini pravomoćni razlog za razvod.

Međutim, grčka riječ prevedena kao »bračna nevjera«, riječ je koja označava bilo kakav oblik seksualnog nemorala. Može značiti blud, prostituciju, preljub itd. Moguće je da je Isus rekao da je razvod dopušten ako se počini seksualni nemoral. Spolni odnosi osnovni su dio bračne veze, jer »dvoje će postati jedno tijelo« (Postanak 2,24; Matej 19,5; Efežanima 5,31). Stoga, prekidanje te veze spolnim odnosom izvan braka može biti dozvoljen razlog za razvod. U tom bi slučaju, prema ovom odlomku, Isus imao u vidu i ponovni brak. Izraz »oženi se drugom« (Matej 19,9) upućuje na to da su razvod i ponovni brak u slučaju »osim« sintagme dopušteni bez obzira na to kako se ona protumačila. Važno je primijetiti da je samo nevinoj strani dopušten ponovni brak. Iako se ne navodi u tekstu, dopuštanje ponovnog braka Božja je milost za one protiv kojih se sagriješilo, a ne za one koji su počinili seksualni nemoral. Moguće je da postoje slučajevi u kojima je »okrivljenoj strani« dopušteno ponovo se vjenčati, ali ovaj tekst ne podučava takav koncept.

Neki shvaćaju 1. Korinćanima 7,15 kao drugu »iznimku« koja dopušta ponovni brak ako se nevjernički supružnik razvede od vjernika. Međutim, kontekst ne spominje ponovni brak nego samo tvrdi da vjernik nije više dužan nastaviti brak ako nevjernička strana želi otići. Drugi tvrde da je zlostavljanje (supružnika ili djeteta) pravomoćan razlog za razvod iako nije naveden u Bibliji. Iako bi ovo mogao biti slučaj, nikada nije mudro pretpostavljati što kaže Božja Riječ.

Ponekad se u raspravi o »osim« sintagmi izgubi iz vida činjenica da, što god »bračna nevjera« podrazumijevala, ona označava dopuštanje, a ne nužno zahtjevom za razvodom. Čak i kad se počini preljub, Božjom milošću par može naučiti kako ga oprostiti i nanovo početi graditi brak. Bog je nama oprostio toliko više. Zasigurno možemo slijediti njegov primjer i čak oprostiti grijeh preljuba (Efežanima 4,32). Međutim, u mnogim slučajevima supružnik se ne kaje i nastavlja sa seksualnim nemoralom. U tom se slučaju Matej 19,9 može primijeniti. Mnogi također prebrzo traže ponovni brak nakon razvoda, iako Bog možda želi da ostanu sami. Bog nekad zove osobu da bude sama kako bi njezina pažnja bila nepodijeljena (1. Korinćanima 7,32-35). Ponovni brak nakon razvoda može biti mogućnost u nekim okolnostima, ali to ne znači da je ujedno jedina opcija.

Potresno je da je stopa razvoda među onima koji se nazivaju kršćanima gotovo jednako visoka kao stopa razvoda u svijetu nevjernika. Biblija je iznimno jasna u tome da Bog mrzi razvod (Malahija 2,16) te da bi pomirenje i oproštenje trebali biti znak života vjernika (Luka 11,4; Efežanima 4,32).

Međutim, Bog uviđa da se razvodi događaju, čak i među njegovom djecom. Razvedeni i/ili ponovno vjenčani vjernik ne bi se trebao osjećati nimalo manje voljen od Boga, čak i ako njegov razvod i/ili ponovni brak ne spadaju pod »osim« sintagmu iz Mateja 19,9. Bog često koristi čak i grješnu neposlušnost kršćana kako bi postigao veliko dobro.

Hrvati se najviše rastaju nakon 25 godina braka
Od ukupno sklopljenih brakova, prvi brak sklopilo je 87,4 posto nevjesta i 87,6 posto ženika. Udovaca koji su se ponovno vjenčali bilo je 236, a udovica 226, kažu u DZS-u Prema zadnjim dostupnim podacima onima iz 2018. godine (oni za 2019. još nisu obrađeni), u Hrvatskoj je sklopljen 19.921 brak, od toga njih 9931 su građanski brakovi, a 9990 vjerski. –  U 2018. sklopljen je 19.921 brak što je za 1,9 posto manje nego u 2017. Od ukupno sklopljenih brakova, prvi brak sklopilo je 87,4 posto nevjesta i 87,6 posto ženika. Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23,1 godinu, ženika 26,7 godina, dok je u 2018. prosječna starost nevjeste iznosila 28,7 godina, a ženika 31,3 godine – izvijestili su u Državnom zavodu za statistiku (DZS). – Od ukupnog broja sklopljenih brakova u 2018., vjerski brak sklopilo je 50,1 posto parova, a građanski brak 49,9 posto parova.

Zagrebačka – 751 građanski, 836 vjerskih
Krapinsko-zagorska – 240 građanskih, 324 vjerska
Sisačko-moslavačka – 464 građanska, 330 vjerskih
Karlovačka – 222 građanska, 267 vjerskih
Varaždinska – 393 građanska, 383 vjerska
Koprivničko-križevačka – 259 građanskih, 223 vjerska
Bjelovarsko-bilogorska – 293 građanska, 253 vjerska
Primorsko-goranska – 739 građanskih, 478 vjerskih
Ličko-senjska – 94 građanska, 91 vjerski
Virovitičko-podravska – 220 građanskih, 187 vjerskih
Požeško-slavonska – 183 građanska, 234 vjerska
Brodsko-posavska – 411 građanski, 439 vjerskih
Zadarska – 341 građanski, 396 vjerskih
Osječko-baranjska – 744 građanska, 781 vjerski
Šibensko-kninska – 189 građanskih, 246 vjerskih
Vukovarsko-srijemska – 442 građanska, 466 vjerskih
Splitsko-dalmatinska – 890 građanskih, 1.280 vjerskih
Istarska – 489 građanskih, 313 vjerskih
Dubrovačko-neretvanska – 262 građanska, 330 vjerskih
Međimurska – 278 građanskih, 274 vjerskih
Grad Zagreb – 2027 građanskih, 1859 vjerskih.

Kada se radi o spolu, u brak je ušlo 112 muškaraca mlađih od 19 godina, 1968 onih u dobi od 20 do 24 godine, 6356 muškaraca starih između 25 i 29, a najviše njih za brak se odlučilo u dobi od 30 do 39 godina – 8317. Sudbonosno ‘Da’ izgovorilo je 2616 muškaraca starih od 40 do 59 godina te 552 njih starijih od 60. Kada se podaci za žene u pitanju: Mlađih od 19 bilo je 502, u dobi od 20 do 2)4 njih 4021 se udalo, a najviše njih pristalo je na brak u dobi od 25 do 29 godina – 7441. Nešto manje, 5848 udalo se u dobi od 30 do 39 godina, njih 1823 bilo je staro između 40 i 59 godina, a 283 bilo je u dobi od 60 pa nadalje.

(Izvori podataka: https://www.gotquestions.org/Hrvatski/razvod-ponovni-brak.html i https://www.24sata.hr/lifestyle/dugo-trpimo-hrvati-se-najvise-rastaju-nakon-25-godina-braka-668278)