Prije 604 godina je na lomači spaljen Jan Hus. „Način, na koji je lišen života bio je simboličan,“ kaže povjesničarka srednjeg vijeka.
„Kada cijeli svijet govorio nešto, što ne prihvaća moj razum, ne bih mogao takvu stvar prihvatiti bez otpora svijesti.“ I to su riječi, koji podsjećaju na baštinu propovjednika, ali i jezikoslovca Jana Husa. U subotu se prisjećamo njegove tragične smrti 1415. godine, kada je zbog svojih reformskih ideja i učenja bio spaljen. Kritizirao je tadašnju crkvu radi grješnog života svećenstva i radi licemjerstva uopće.
Propovijedi protiv crkve i kritika radi toga, da se crkva okrenula od svojih izvornih ideala, za Jana Husa su bile sudbonosne. Svoja uvjerenja je Hus pred crkvenim koncilom u ljeto 1415. u Konstanci odbio zanijekati, te su ga predstavnici koncila 6. srpnja dali spaliti na lomači.
„Kod kazne spaljivanjem je sa stanovišta ideologije važno uvjerenje, da vatra očišćuje, da će tog heretika očistiti od zabluda, od toga, što ga udaljuje od spasenja,“ objašnjava Pavlína Cermanová iz Zavoda (medievistických) studija.
I dodaje, da je kaznu spaljivanjem crkva birala i zbog toga, kako mogućim sljedbenicima ne bi ostalo ništa, što bi mogli štovati. „Ipak su iza svetaca ostajale relikvije, koje su kasnije obožavane, što je u slučaju Husa dovelo do toga, da su njegov pepeo sakupili i bacili u Rajnu. Od Husa nije ostalo ništa, pa tako nije bilo ničega, što bi moglo biti predmetom kulta,” dodaje Cermanova.
Smrt propovjednika je kasnije dovela do temeljite religijske revolucije u češkim zemljama. No Husovo učenje je inspirativno i u današnje vrijeme.
„Ravnao se – tada to tako naravno ne bi reklo – svojom savjesti. Time, što je shvatio kao ispravno i da nema potrebe slijediti ljudske nalaze, na primjer odredbe koncila, već Bibliju, Sveto pismo. Naravno, bilo je više takvih osoba, ali on je to platio životom na granici u Konstanci. Odnosno – to je suština,” dodaje Jan Lášek, voditelj Odjela za crkvenu povijest Husitskog teološkog fakulteta.
U anketi „Najveći Čeh“, koja je provedena 2005. godine, Jan Hus je bio na sedmom mjestu. Ima više od stotinu kipova i spomenika diljem zemlje, od kojih je većina nastala za vrijeme prve republike.
Kateřina Součková, irozhlas.cz
(prijevod Libuša Stranjikova)
(za pev.com.hr pripremio Robert Bogešić)
