Glasgow (Škotska), 25. – 28. rujna 2019. (IBA) – Redovito godišnje  zasjedanje Skupštine Europske baptističke federacije (EBF) okupilo je oko 170 predstavnika iz 40 različitih zemalja Europe, Sjeverne Afrike, Bliskog Istoga i Srednje Azije.

Zasjedanje se svake godine održava u nekoj drugoj zemlji, a ove je godine izabrana Škotska čiji baptisti obilježavaju 150  godina organiziranog djelovanja. Upravo su Škotski baptisti godinama pomagali misijsko i humanitarno djelovanje u Hrvatskoj, osobito tijekom i neposredno nakon Domovinskog rata, a neka su se partnerstva između pojedinih škotskih i hrvatskih baptističkih crkava zadržala sve do danas.

Glavna je tema ovogodišnjeg okupljanja EBF-a bila Sloboda vjeroispovijedanja i uvjerenja,  a sve u želji da se čuju iskustva iz različitih zemalja, da se podrže  progonjeni te da se promisli o mogućnostima osobnog i zajedničkog djelovanja. Na forumu o vjerskim slobodama govorili su baptistički predstavnici uključeni u zastupanje vjerskih sloboda na međunarodnom planu – Valeriu Ghiletchi, donedavni član moldovskog parlamenta i član Vijeća Europe u Strasbourgu; John Mason, član škotskog parlamenta te Elijah Brown, glavni tajnik Svjetskog Saveza Baptista koji je kao dugogodišnji borac za vjerske slobode donio globalnu perspektivu.

U radnom su dijelu skupštine podastrta izvješća o djelovanju različitih odjela EBF-a, od misije i evangelizacije, teološkog obrazovanja do ženskog rada i rada s djecom i  mladima. U tom se dijelu posebno istaknuo nadahnuti govor kojeg je kao dio svojeg izvješća iznio Anthony Peck (UK), glavni tajnik EBF-a. Peck je u svom govoru, između ostalog,  istaknuo da je najveći izazov današnjice nastaviti se držati nade i povjerenja u živog Boga i onda kada se sve oko nas protivi tome.  Nadalje je pozvao sve prisutne da nastave pronositi nadu evanđelja u svijet kojega više nego ikada obilježavaju različite podjele i rascjepkanost jer jedino je to nada  koja ne razočarava. (Rimljanima 5,5)

Na skupštini je izabrano novo vodstvo EBF-a koje će naredne dvije godine predvoditi predsjednik Meego Remmel iz Estonije i dopredsjednik Stefan Gisiger iz Švicarske. Od hrvatskih predstavnika, Željko Mraz je ponovno izabran za člana EBF Odbora za financije; Filip Grujić je izabran u Odbor za izbor novog glavnog tajnika EBF-a dok je Mateja Magdalenić izabrana za jednog od dodatnih članova skupštine EBF-a.

Na svakom zasjedanju skupštine EBF-a donose se posebne rezolucije kojima je cilj potaknuti promišljanje i djelovanje vezano uz aktualna pitanja. Ove godine su izglasane dvije rezolucije: Rezolucija o klimatskim promjenama i Rezolucija o slobodi vjeroispovijedanja i uvjerenja.

Na samom kraju skupštine svečano je obilježen završetak  Transform programa za  mlade vođe podjelom diploma sudionicima. Jedanaest mladih ljudi iz različitih zemalja tijekom dvije i pol  godine imalo je priliku zajedno učiti i rasti u kršćanskom učeništvu, karakternim i liderskim vještinama u međunarodnom okruženju, a među njima je bio i hrvatski predstavnik Filip Grujić. Svaki je sudionik programa imao na raspolaganju mentora iz neke druge zemlje koji je pratio njegov napredak, a jedna od mentorica u programu je bila Svjetlana Mraz iz Hrvatske.  

Sudionici ovog susreta također su imali priliku saznati kako teku pripreme za planirani susret europskih baptista koji će se održati u Stavangeru u Norveškoj u srpnju 2021. godine pod nazivom Poslani 2021., a temeljit će se na riječima iz Evanđelja po Ivanu 20,21.

Hrvatski predstavnici na zasjedanju Skupštine EBF-a u Škotskoj su bili:
Toma Magda, predsjednik SBC u RH
Ksenija Magda, predsjednica Ženskog odjela Svjetskog saveza baptista (BWA)
Željko Mraz, glavni tajnik SBC u RH i član EBF Odbora za financije
Svjetlana Mraz, članica EBF Odbora za nominacije
Filip Grujić, dopredsjednik EBF Odbora za rad s djecom i mladima

Svjetlana Mraz

EBF-ova rezolucija iz Glasgowa o slobodi vjeroispovijedanja i uvjerenjaGlasgow, Škotska, 25. – 28. rujna 2019.

POŠTUJE svoju baptističku baštinu, koja se bori za slobodu vjeroispovijedanja i uvjerenja za sve, već više od četiri stotine godina, a što je jasno izraženo u nedavnim rezolucijama Europske baptističke federacije:

Vjerske slobode i ljudska prava, Mađarska, 2007.

Vjerske slobode u Rusiji, Armenija, 2017.

Protuterorističko zakonodavstvo i vjerske slobode, Armenija, 2017.

Vjerske slobode u luganskoj i donjeckoj oblasti istočne Ukrajine, Ukrajina, 2018.

POHVALJUJE vlade koje podržavaju pravo na slobodu vjeroispovijedanja i uvjerenja za sve unutar njihovog društva

OSUĐUJE daljnje kršenje slobode vjeroispovijedanja i uvjerenja u nekim zemljama gdje zakon ne tretira jednako većinske i manjinske skupine

POTIČE sve države da usklade svoje Ustave s člankom 18 UN-ove Deklaracije o ljudskim pravima i člankom 18 UN-ovog Međunarodnog savjeta o društvenim i političkim pravima, kao i člankom 9 Europske konvencije o ljudskim pravima, koje garantiraju pravo na ispovijedanje, prakticiranje ili promjenu vjere

POZIVA sve vlade čiji Ustavi prepoznaju prava svih građana na izražavanje svojih vjerovanja i prakticiranje svoje vjere da se pobrinu da se ta prava zaštite

MOLITVOM PODRŽAVA članice EBF-a u zemljama gdje se trenutno bori s kršenjem slobode vjeroispovijedanja i uvjerenja kao što su zabrana pravnog statusa, pružanja teološkog obrazovanja i zabrana mogućnosti ulaska u partnerstvo s drugim članovima kršćanske obitelji diljem svijeta

OSTAJE predana borbi za slobodu vjeroispovijedanja i uvjerenja za sve i obećaje molitvom i djelovanjem boriti se za one čija su prava ugrožena

EBF-ova rezolucija iz Glasgowa o klimatskim promjenama Glasgow, Škotska, 25.–28. rujna 2019.

POTVRĐUJE svoju rezoluciju o Brizi za stvorenje iz 2008. godine

PRIZNAJE da je pogoršanje svjetske klime duboko složeno globalno pitanje koje Kristovi učenici ne smiju zanemariti

PREPOZNAJE da su klimatske promjene već sada imale te će nastaviti imati razarajuće učinke na živote mnogih ranjivih skupina u našem svijetu

PRIHVAĆA svoj poziv da brine za Božje dobro stvorenje, naš dom i dom budućih generacija, te da će donositi odluke i ponašati se na načine koji odražavaju ljubav za Boga i bližnjeg

PRIZNAJE biblijski mandat da “radi i brine za” stvorenje (Postanak 2, 15) i ispovijeda da je naše grešno ljudsko djelovanje glavni uzrok trenutne klimatske krize

ISPOVIJEDA da naša vjera nije uvijek izazivala naše pojedinačne i zajedničke izbore i ponašanja te da su često ljudi izvan kršćanske obitelji bili ti koji su predvodili put u poticanju društava i država da uzmu u obzir ljudski utjecaj na svijet

OHRABRUJE svoje članove i partnere da naglašavaju potrebu da mi, kao pojedinci, crkve i savezi, donosimo odluke o svakodnevnom životu u skladu našeg predanja stvorenju i našeg saveza s Bogom kao Stvoriteljem

POZIVA svoje članove i partnere da potiču svoje vlade na bavljenje klimatskim promjenama kao hitnim pitanjem i pitanjem pravde, te da se zalažu za odlučno djelovanje kako bi se postigli izazovi opisani u Pariškom dogovoru iz 2015. godine