Prema rezultatima istraživanja, u Republici Hrvatskoj se, u zadnjih 20-tak godina, smanjio broj ljudi koji redovito idu u Crkvu, značajnije se smanjilo povjerenje u nju kao instituciju te je osobna religioznost relativno stabilna.

Ti su rezultati objavljeni u znanstvenom radu “Između distancirane crkvenosti i intenzivne osobne religioznosti: Religijske promjene u hrvatskom društvu od 1999. do 2018.”, kojeg su  objavili Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i Krunoslav Nikodem sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Prema riječima Zrinščaka, u istraživanju su gledali dvije dimenzije religioznosti – kroz institucionalnu religijsku praksu i ulogu Crkve te osobnu religioznost i što se s njima događalo u zadnjih dvadesetak godina. Tu se primjetio značajan i vidljiv pad u crkvenoj religioznosti, dok je osobna religioznost ostala relativno stabilna, kazao je Zrinščak dodajući kako ovdje nije bilo nekih velikih promjena, jer se u 2018. godini 78,3 posto ispitanika i dalje smatra religioznim osobama.

S druge strane, u Hrvatskoj postoji visoka razina konfesionalne i religijske identifikacije jer se više od 80 posto građana identificira s određenom vjerskom zajednicom.

Tako u Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina nije bilo značajnijih promjena s obzirom na konfesionalnu pripadnost te je u 2018. bilo 80,3 posto deklariranih rimokatolika, 0,9 posto pravoslavaca te 0,2 posto pripadnika islamske vjeroispovijesti, istaknuo je Zrinščak, naglašavajući kako su rezultati istraživanja pokazali da se smanjio broj osoba koji redovito odlaze u crkvu, a puno je više onih koji na vjerske obrede idu neredovito ili vrlo rijetko.

Zanimljivi su i podaci o komparaciji podataka za 2018 i 1999 godinu o ne-posjećivanju Crkve.

Također je znakovit i pad povjerenja u Crkvu u smislu daje li ona adekvatne odgovore na moralna pitanja, pitanja obiteljskog i duhovnog života te socijalna pitanja.

Prema rezultatima istraživanja, sve manji postotak ispitanika smatra da Crkva adekvatno odgovara na “moralne probleme i potrebe pojedinca”, a smanjuje se i postotak onih koji smatraju da Crkva adekvatno odgovara na “duhovne potrebe ljudi”.

S druge strane, istraživanje je pokazalo i da od 2008. do 2018. nema većih promjena u smislu percepcije adekvatnih crkvenih odgovora na “probleme obiteljskoga života” te je tako povećan postotak onih koji smatraju da Crkva adekvatno odgovara na “socijalne probleme u Hrvatskoj danas” s 24,9 % na 35,2 %.

Određena polarizacija uočljiva je kod određenog “stupnja religioznosti” jer u Hrvatskoj se više od 80 % građana identificira s određenom vjerskom zajednicom te se oko 80 % njih smatra religioznim osobama, a unutar toga dolazi do podjele između onih koji su jako religiozni, oko 35 % i oko 40 % onih koji se smatraju “distancirano religioznim” tj. imaju vlastiti način odnosa sa Bogom i življenje religioznosti, kazao je Zrinščak.

Komparirajući Hrvatsku s ostalim europskim državama ona je i dalje visoko religiozna, kao što su Poljska, Rumunjska, Grčka ili Malta.

Prema socio-demogafskoj slici, koja je nepromijenjena u više od zadnjih 30 godina, u Hrvatskoj su religioznosti više sklonije žene, osobe nižeg obrazovanja te one osobe koje dolaze iz manjih ili ruralnih sredina.

Zrinščak je naglasio i kako je istraživanje pokazalo da su ispitanici “desne” političke orijentacije skloniji crkvenoj religioznosti pri čemu su analize pokazale da od 1999. do 2018. u Hrvatskoj jačali polovi jako lijevo i jako desno, koji su bili puno veći 2018. nego 1999.

Pojasnio je i da se takva veza pokazala i kod nacionalne orijentacije a što će biti objavljeno u drugom znanstvenom radu koji će uskoro biti objavljen.

(za pev.com.hr pripremio Robert Bogešić)