Prema pisanju medija, Iračka kršćanska zajednica jedna je od najstarijih i najraznolikijih na svijetu i obuhvaća kaldejski, armenski pravoslavni, protestantski i druge ogranke kršćanstva.

Prema dostupnim informacijama, kršćanstvo se pojavilo u Iraku u 1. stoljeću, za čiju su pojavu zaslužni apostoli Toma i Tadej te njihovi učenici Agagi i Mari. Pretežnu većinu iračkog kršćanskog pučanstva čine Asirci koji govore istočnim aramejskim jezikom, no postoji i znatna manjina Armenaca. Najbrojnija kršćanska denominacija u Iraku su Kaladejski katolici.

Broj kršćana u Iraku 2003. bio je oko 1.5 milijuna, što je predstavljalo 5% ukupnog iračkog pučanstva. Nakon rata u Iraku procjenjuje se da je broj kršćana spao na 450.000 do 2013., dok neki govore o brojci od 200.000. Kršćani pretežno žive u Bagdadu, Basri, Mosulu i Kirkuku, te asirskim gradovima i regijama, kao što su Ninivske gore na sjeveru zemlje.

Prije nego je srušen diktator Sadam Husein, do 2003., u Iraku je od 25 milijuna stanovnika bilo 1.5 milijuna kršćana ili oko 6 posto, ali kako se iračko stanovništvo povećavalo tako je padao postotak manjina.

U Iraku danas, koja je većinski muslimanska zemlja, od 40 milijuna stanovnika ostalo je oko 400.000 kršćana, rekao je William Warda, suosnivač nevladine organizacije Hammurabi Human Rights Organisation.

Prema izvještaju organizacije “Open Doors” iz 2019. godine, na Bliskom istoku progon kršćana traje godinama: u Iraku je prije 2003. bilo 1,5 milijuna kršćana, dok ih danas ima manje 200.000. U Siriji, koja je u ratu devet godina, broj kršćana pao je s više od 2 milijuna na 744.000. Osim toga, u svijetu je zabilježeno više od 8000 slučajeva zlostavljanja žena temeljenoga na vjerskoj diskriminaciji.

Od Iračana koji su otišli, gotovo pola milijuna otišlo je u SAD, dok su se drugi raselili po Kanadi, Australiji, Norveškoj i drugim državama Europe. Dio kršćana je otišao nakon američke invazije, neki za vrijeme sektaškog krvoprolića, a neki nakon džihadističkih napada. Nasilje koje je obilježilo protekla dva desetljeća u Iraku desetkovalo je iračku kršćansku zajednicu koja ondje živi dva tisućljeća.

Naselivši se prvo u plodnim ravnicama pokrajine Ninive, a nakon toga u Bagdadu, više od milijun kršćana u suvremeno su doba protjerani ratnim sukobima koji se izmjenjuju jedan za drugim. Neki članovi povijesne iračke kršćanske zajednice pobjegli su u obližnju autonomnu kurdsku regiju, drugi su u susjednom Jordanu pričekali dozvolu za emigraciju u neke treće zemlje.

Posjet poglavara Rimokatoličke crkve, pape Franje, koji je najavljen uskoro, biti će prvi posjet nekog pape Iraku. Neki ga smatraju važnom prigodom da i on digne svoj glas kako bi privukao međunarodnu potporu za Iračane kršćanske vjere, ali neki smatraju kako se ne očekuje mnogo od njegova posjeta.

(za pev.com.hre pripremio Robert Bogešić)