To nije pitanje koje su si postavljali samo Britanci. Što je ostalo od izvornog sna osnivača EU? A kamo ide EU? Je li Europska unija (EU) još uvijek kršćanski projekt i treba li biti?

Europska unija je dobrovoljna suradnja 27 država članica na europskom kontinentu. Nijedna zemlja nije bila prisiljena pridružiti se i kao što je Brexit pokazao, ako želi otići, može. I pridruživanje i odlazak mogu biti dug, složen i bolan postupak, ali je moguć.

Za mnoge Europljane Europska komisija i Europski parlament udaljeni su entiteti. Koliko je europskih povjerenika ili zastupnika u Europskom parlamentu poznato široj javnosti? U isto vrijeme, utjecaj EU na zemlje članice i njihove živote je značajan. Međutim, čini se da se to primjećuje tek kada se utjecaj percipira kao negativan. To dodatno jača nacionalne vlade.

Gospodarska je suradnja oduvijek bila središnji element Unije, ali je za osnivače bila sredstvo za postizanje cilja: ‘zajednica naroda u slobodi, jednakosti, solidarnosti i miru, duboko ukorijenjena u kršćanske temeljne vrijednosti’. Zato je EU više od jedinstvenog tržišta i njezin uspjeh nadilazi financijske brojke.

EU je i zajedništvo vrijednosti. To sliči pozivu Roberta Schumana i drugih, ali više nema jasnog upućivanja na ‘temeljne kršćanske vrijednosti.’ Oni su sada zamijenjeni upućivanjem na europske vrijednosti. I, iako je današnja Europa izgrađena na generacijama kršćana, europske vrijednosti i kršćanske temeljne vrijednosti nisu isto. To postaje sasvim jasno u raspravama o početku i kraju života, seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima te definiciji braka i obitelji.

Neki dijelovi iz ovih rasprava u suprotnosti su s onim što se naziva kršćanskim vrijednostima. To može lako udaljiti kršćane od europskog projekta. Neki se pitaju kamo vodi ova naizgled bezbožna Unija i žele li kršćani još uvijek biti dio toga? Ovo su pitanja koja nisu ograničena samo na EU.

U svjetlu rasprave o navedenim temama, Europska evanđeoska alijansa (EEA) izražava zabrinutost zbog nedavnih inicijativa da se govor mržnje podigne na razinu popisa zločina EU-a što bi omogućilo Europskoj komisiji da postavi zajedničke standarde i kazne za govor mržnje. Naravno, EEA ne podržava govor mržnje, ali nedostaje jasna definicija govora mržnje.

Zato se izražava zabrinutost kako bi zakon o govoru mržnje širom EU mogao ograničiti zakonsko pravo na slobodu izražavanja. EEA iskazuje svoju zabrinutost Europskoj komisiji i nastavit će pomno pratiti rasprave.

Što se tiče ostalih tema, suradnja između 27 država članica EU može biti kvalitetna snaga. Tako je EEA pridonijela raspravi o umjetnoj inteligenciji (Artificial Intelligence – AI) i nacrtu zakona EU-a o tom pitanju.

Samo zajedno, države članice EU-a mogu postaviti smjernice i granice za razvoj AI. EEA, zajedno s kršćanskim stručnjacima o ovoj temi, zagovara implementaciju AI-a koja opravdava biblijsko razumijevanje čovječanstva, stvorenog na sliku Božju.

Može se kritizirati EU, ali ne treba zaboraviti da je Unija zajednički rezultat 27 država članica i da sve politike koje se donose na europskoj razini zahtijevaju sudjelovanje vlada i zastupnika u Europskom parlamentu. To ne znači da je EU savršena demokracija. Prostora za napredak ima.

Ali, pri tome ne želi se ostati pasivan. Pozvani smo glasati za Europski parlament i za nacionalne parlamente. Važno je pitanje koga se šalje tamo te pokušava li se i dalje pratiti što predstavnici rade u naše ime?

I Europski parlament i nacionalni parlamenti odraz su društava, koja su sve raznolikija i to ne samo zbog vanjskih utjecaja.

Kakva je uloga kršćana i crkava u ovoj preobrazbi društava? Jesu li ljudi radosne vijesti i predstavljaju li temeljna kršćanska načela? Jesu li sol na koju su pozvani?

Puno je opravdanih kritika na račun EU-a i, bez sumnje, ima puno opravdanih kritika prema vlastima i društvima. Ali, ako se žele promijene, one počinju s nama.

(Više možete pročitati OVDJE)

Za PEV pripremio Robert Bogešić