Uoči Dana sjećanja na holokaust, koji se obilježava 27. siječnja, kada je i godišnjica oslobađanja koncentracijskog logora u Auschwitzu, Europska Agencija za temeljna ljudska prava (FRA) provela je istraživanja javnog mnijenja među stanovnicima Europske unije, kao i među Židovima koji žive u Europi.

Prema riječima direktora FRA Michaela O’Flahertya, Europsku uniju (EU) i dalje muče sve veće razine antisemitizma, čak i desetljeća nakon holokausta

Izvješće FRA-e „Iskustva i percepcije antisemitizma – Drugo istraživanje o diskriminaciji i zločinu iz mržnje protiv Židova u EU-u“ prikazuje rezultate istraživanja, koji ukazuju na rastuću razinu antisemitizma.

Rezultati pokrivaju 12 država članica EU-a u kojima živi više od 96% procijenjene židovske populacije EU-a. Više od 16.000 Židova starih 16 ili više godina sudjelovalo je u online anketi od svibnja do lipnja 2018. godine.

Oko 90% ispitanika smatra da antisemitizam raste u njihovoj zemlji, dok oko 90% također smatra da je to posebno problematično na internetu, dok oko 70% navodi javne prostore, medije i politiku kao zajedničke izvore antisemitizma.

Problem je to što je antisemitizam toliko duboko ukorijenjen u društvu da je redovito uznemiravanje postalo dio njihovog normalnog svakodnevnog života. Prema rezultatima istraživanja, gotovo 80% ne prijavljuje ozbiljne incidente policiji ili nekom drugom tijelu, jer osjećaju da se ništa neće promijeniti.

Što trebaju učiniti države i njihove institucije? Takvi rezultati naglašavaju potrebu da države članice EU-a trebaju poduzeti hitne mjere te pri tome potrebna je i suradnja ​​sa širokim spektrom dionika, posebno židovskih zajednica i organizacija civilnog društva, kako bi uvele učinkovitije mjere za sprečavanje i borbu protiv antisemitizma.

To svakako uključuje jačanje obrazovanja o holokaustu i aktivnosti na podizanju svijesti, čuvanje židovskih zajednica i mjesta te redovito praćenje zločina iz mržnje prema Židovima. Prema istraživanju koje je proveo Eurobarometar među 27.600 ljudi diljem Europske unije, pokazuje da samo četiri od deset ispitanika, odnosno njih 40 posto, smatra da se o holokaustu dovoljno uči u školi.

Osim toga, sve države članice trebale bi u potpunosti i ispravno prenijeti zakone EU-a radi zaštite žrtava i suprotstaviti se rasizmu u svoje nacionalno pravo. Time bi se osiguralo da žrtve dobiju potporu koju zaslužuju, a počinitelji budu kažnjeni učinkovitim i odvraćajućim kaznama. To bi, s druge strane, ohrabrilo žrtve i svjedoke da govore i prijavljuju incidente.

Više možete pročitati na:

https://fra.europa.eu/en/press-release/2018/persistent-antisemitism-hangs-over-eu

 

(za pev.com.hr pripremio Robert Bogešić)