Prema izvješću UN-ovog Ureda za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR), svake je godine u posljednja dva desetljeća bilo između 350 i 500 katastrofa srednjeg i velikog razmjera, što je pet puta više od prosjeka u ranija tri desetljeća.

U izvješću se navodi kako se očekuje, s obzirom na klimatske promjene, kako će se katastrofalni događaji uzrokovani sušom, ekstremnim temperaturama i razornim poplavama sve češće i češće događati te se procjenjuje kako ćemo do 2030. godine doživjeti 560 katastrofa diljem svijeta svake godine, odnosno prosječno 1,5 katastrofa svaki dan.

Navodeći razloge porasta katastrofa, UNDRR je priopćio kako se to može pripisati “narušenoj percepciji rizika koja se temelji na optimizmu, podcjenjivanju i nepobjedivosti”, što je prouzročilo političke, financijske i razvojne odluke koje su povećale osjetljivost. Zamjenica glavnog tajnika UN-a Amina Mohammed je upozorila kako Ignoriranje rizika s kojima se suočavamo “dovodi čovječanstvo u spiralu samouništenja”.

Prema upozorenju Međuvladinog panela za klimatske promjene UN-a, ove godine će učinci klimatskih promjena, od vrućina do suša i poplava, postati sve češći i intenzivniji te će nanositi štetu prirodi, ljudima i prostorima u kojima žive.

Izvješće  UNDRR-a navodi kako su k​​​​atastrofe u svijetu koštale oko 160 milijardi eura godišnje tijekom posljednjeg desetljeća. Ipak, problematično je kako veći dio toga otpada na zemlje s nižim dohotkom, koje godišnje u prosjeku gube oko 1 posto nacionalnog BDP-a zbog katastrofa, u usporedbi sa samo 0,1 do 0,2 posto u bogatijim zemljama.

Pri tome, najteže su pogođene azijsko-pacifičke zemlje koje godišnje gube 1,6 posto BDP-a, objavljeno je u izvješću uoči globalnog foruma o katastrofama na indonezijskom otoku Baliju u svibnju 2022. godine.

S druge strane, biblijski apokaliptički tekstovi, iako bi se moglo zaključiti kako na prvi pogled govore o uništenju zemlje, bolje ih je promatrati kao govor o novom početku. Kao što je zapisano u knjizi Otkrivenje 21,5: „Tada Onaj što sjedi na prijestolju reče: „Evo, sve činim novo!« I doda: „Napiši: Ove su riječi vjerne i istinite.“

Dakle, ne govori se o povratku na staro, na stari redoviti način života i stvarnost, da bude kako je bilo prije, jer to bi podrazumijevalo daljnje uništavanje postojanja. „Staro uminu, novo, gle, nasta!“ (2. Korinćanima 5,17) poziv je na izgradnju novog i boljeg svijeta, izdignuti se iznad ratova i nepravdi, bolesti i pandemija.

Promatrajmo i živimo vrijeme krize kao vrijeme mogućnosti novog početka.

Isus Krist nije došao na Zemlju da nas oslobodi svih nevolja i problema, nego da nas nauči kako ih treba prihvaćati i nositi se s njima. “Ako tko hoće ići za mnom, neka se odreče samog sebe, neka uzme svoj križ i neka me slijedi” (Evanđelje po Mateju 16,24).

(Više možete pročitati na https://www.undrr.org/news/humanitys-broken-risk-perception-reversing-global-progress-spiral-self-destruction-finds-new)

(za pev.com.hr pripremio Robert Bogešić)