Martin Luther King, poznati borac za prava afroameričkog stanovništva u SAD, rođen je 15. siječnja 1929. godine, kao Michael Luther King Jr., ali je promijenio ime u Martin. Martinov otac i djed bili su pastori Baptističke crkve Ebenezer u Atlanti, a i Martin je do smrti služio kao kopastor.

Tijekom školovanja susretao se sa segregacijom u kojoj je bilo odvajanja po rasnim, etničkim ili drugim karakteristikama. Doktorirao je na Bostonskom sveučilištu 1955. godine, a godinu dana prije završetka doktorskog studija postao je pastor u baptističkoj crkvi u gradu Montgomeryu, u Alabami.

Luther King je bio veliki borac za prava Afroamerikanaca i tada je bio član odbora Nacionalnog vijeća za napredak obojanih ljudi, čelne organizacije takvog tipa u SAD-u, a tijekom 1955. vodio je prvi mirni prosvjed afroameričkog stanovništva tzv. bojkot autobusa, koji je trajao od 5. prosinca 1955. do 20. prosinca 1956. g. i smatra se prvim velikim protestom protiv segregacije u SAD-u.

Povod bojkotu bilo je uhićenje Rose Parks, Afroamerikanke koja nije željela ustupiti svoje sjedalo u autobusu, jer je prvi dio autobusa  bio rezerviran za bijelce, a ako je taj prostor bio ispunjen, bijelcima se moralo ustupiti mjesto za sjedenje i u ostatku autobusa. Rosa Parks bila je uhićena i kažnjena novčanom kaznom. Nakon toga dolazi do širenja protesta i 5. prosinca je oko 40.000 afroameričkog stanovništva u Montgomeryu bojkotiralo gradski prijevoz.

King je tada bio izabran za predsjednika novoformiranog Montgomery Improvement Association, a glavna je odluka bila da se bojkot nastavi sve dok grad Montgomery ne prihvati ultimatume koji prvo nisu bili usmjereni protiv segregacije, već su tražili pristojnost, zapošljavanje afroameričkog stanovništva i popunjavanje mjesta u autobusu po principu dolaska, umjesto po rasnom razdvajanju.

Iako je tijekom bojkota maltretiran i napadan, King nije odustao već je učvrstio svoju vjeru u to da mora nastaviti voditi ideju borbe za ravnopravnost Afroamerikanaca.

Tijekom 1957. osnovana je Konferencija južnjačkog kršćanskog vodstva, organizacija koja je bila vodeća u borbi za prava crnaca.

U povijesti najviše se pamti njegov poznati govor „I have a dream“ tijekom mirnog marša na Washington D. C. ispred 250.000  ljudi.

Martin Luther King je ubijen 4. travnja 1968. u atentatu dok je stajao na balkonu motela u Memphisu, Tennessee gdje je trebao predvoditi još jedan mirni prosvjed.

Na njegovoj nadgrobnoj stoje riječi crnačke duhovne pjesme “Free at last” (Napokon slobodan): “Free at last, free at last, thank God almighty I’m free at last” (Napokon slobodan, napokon slobodan, hvala ti, svemoćni Bože, napokon sam slobodan).

 (Više možete pročitati na https://balkans.aljazeera.net/news/world/2011/11/4/biografija-martina-luthera-kinga)