Dan Martina Luthera Kinga, 17 siječnja, slavi se u čast Martina Luthera Kinga Jr., koji je bio poznati evangelizator i aktivist 20. stoljeća koji je Sjedinjenim Američkim Državama donio ozdravljenje i nadu.
Praznik se obilježava u trećem tjednu siječnja u ponedjeljak kako bi bio u skladu s rođendanom Martina Luthera Kinga Jr. 15. siječnja. Američki je vladin blagdan priznat kao nacionalni praznik nakon što ga je predsjednik SAD-a Ronald Reagan potpisao 2. studenog 1983. Prvi dan Martina Luthera Kinga održan je tri godine kasnije, u siječnju 1986. godine.
U povodu Dana Martina Luthera Kinga, objavljujemo tekst prof. Petera Kuzmiča pod naslovom „Martin Luther King protiv Donalda Trumpa“
Rođen je kao Michael King Jr. u obitelji baptističkog pastora. Njegov je otac u vrijeme jedne nezaboravne posjete Njemačkoj i obilaska mjesta reformacije bio toliko impresioniran hrabrošću i vizijom začetnika pokreta koji je vratio Bibliju u središte zapadnog kršćanstva da je svoje ime promijenio u Martin dodavši mu srednje ime Luther, a isto je učinio i za svog petogodišnjeg sina, koji je odonda Martin Luther King Jr.
Martin je već u ranoj mladosti odlučio, poput svog djeda i oca, postati baptističkim propovjednikom. Od malih nogu učio je ulomke Svetoga pisma napamet, što je u velikoj mjeri oblikovalo njegov karakter i životne stavove…
Martin je već u ranoj mladosti odlučio, poput svog djeda i oca, postati baptističkim propovjednikom…
U Bostonu je postao aktivan član i propovjednik istaknute crkve Twelfth Baptist Church, gdje se sprijateljio s pastorom i mojim kasnijim kolegom i prijateljem Michaelom Haynesom. (Na Haynesov poziv osobno sam imao čast propovijedati za ”Kraljevom propovjedaonicom”.)..
Mladi župnik se proslavio kao organizator i vođa prvog crnačkog antirasnog bojkota javnog prometa u Montgomerryju u državi Alabami. Bio je odgovor na uhićenje Rose Park, hrabre crnkinje koja je odbila ustupiti svoje sjedište u autobusu bijelom putniku. Bojkot je trajao 382 dana i završio velikom pobjedom crnačkog otpora rasizmu, kada je Vrhovni sud SAD-a proglasio svaku segregaciju u javnom prometu protuustavnom.
Ta je odluka proglašena presudom stoljeća za borbu za građanska prava u SAD-u. U vrijeme bojkota, koji nije prošao bez nasilja nad štrajkašima, MLK je bio napadnut i zatvoren više puta, a njegova kuća bombardirana, ali na sreću bez ljudskih žrtava.
Darovitom mladom propovjedniku i borcu za građansku ravnopravnost crnačke mase sve više vjeruju, te ga slijede kao svog Mojsija koji će ih izvesti iz sužanjstva. Tridesetak puta bio je uhićen zbog građanskog neposluha. Tek mu je 28 godina kada ga Time Magazine svrstava među deset najutjecajnijih ličnosti…
Martin Luther King probudio je zaspalu i prigušenu savjest svoje generacije i čitave nacije. Digao je glas i organizirao nenasilni otpor protiv društvenih nepravdi, rasne diskriminacije i mržnje.
Kinga se najviše pamti i citira po njegovom legendarnom govoru I Have a Dream , koji je održao pred nepreglednim mnoštvom od 250.000 tražitelja pravde u samom srcu Washingtona. Taj govor nenadmašne elokvencije sve ankete od onda proglašavaju najboljim govorom u američkoj povijesti; proglašen je remek-djelom retorike za sva vremena.
Amerikanci danas sve češće postavljaju pitanje što se dogodilo s Kingovim snom. Kada je Barack Obama kao prvi crnac izabran za predsjednika SAD-a, mnogi su (prerano) zaključili da je konačno ostvarena Kraljeva vizija…
King se programski borio protiv ”trostrukog zla: rasizma, ekonomskog iskorištavanja i militarizma”. Ta ista zla su Trumpovom predizbornom retorikom i predsjedničkim potezima na velika vrata vraćena u američki javni život.
Izvori nadahnuća su mu bili biblijski utemeljena kršćanska vjera, osobito Isusovo učenje u Propovijedi na gori (Evanđelje po Mateju 5 – 7), ali i spomenuti indijski duhovni i politički vođa Mahatma Gandhi.
Zato su Kingovi uvidi u dinamiku američkog društva i njegovi snovi o drugačijem svijetu opet postali itekako relevantni za klimu u društvu u kojem su u porastu rasna diskriminacija, izolacija, ksenofobija, nepravedno reguliranje radnih odnosa i poreznog sustava te ratoborna retorika praćena jezikom mržnje.
King je kao duhovnik i vizionar boljeg i pravednijeg svijeta zaključio da je u američkoj politici nešto suštinski trulo. ”Uvjeren sam da naša zemlja treba radikalnu promjenu vrijednosti … Dokle god su strojevi, kompjutori i pohlepa za profitom i vlasništvom važniji od ljudi, neće se moći pobijediti gigantski ustroj rasizma, materijalizma i militarizma.”
Trumpovom upitnom karakteru, narcisoidnoj samopravednosti i ksenofobnoj retorici treba kontinuirano i snažno suprotstaviti Kingovu etički definiranu viziju svijeta utemeljenu na ekonomskoj, društvenoj, političkoj i rasnoj pravdi i afirmaciji dostojanstva i slobode svakog pojedinca i svih naroda.
Za PEV pripremio Robert Bogešić
(Izvor: https://autograf.hr/martin-luther-king-protiv-donalda-trumpa/)
