Prema podacima koje je 22. rujna 2022. godine objavio Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (DZS RH), vide se značajne promjene u broju pripadnika pojedinih kršćanskih konfesija, kao i ostalih vjerskih zajednica.

Tako je, prema popisu iz 20011. u Republici Hrvatskoj bilo 3.697.143 osoba koji su se izjašnjavali kao katolici, dok ih je 2021. godine bilo 3.057.735, što ukazuje na pad od 7,3 posto.

Sličan proces se vidi i kod ostalih kršćanskih konfesija, te je tako pao i broj pravoslavaca, jer ih je 2011. bilo 190.143, odnosno 4,44 posto, a deset godina poslije 128.395, odnosno 3,32 posto.

Prema podacima koje je objavio DZS, protestanata je 2011. bilo 14.653, odnosno 0,34, dok ih je 2021. godine bilo 9.956, odnosno 0,26 posto.

Zanimljiv je podatak kako je broj „ostalih kršćana“ iznosio, prema popisu od 2011. godine 12.961, odnosno 0,30 posto, dok je 2021. iznosio 186.960, odnosno 4,83 posto.

Prilikom pojašnjenja pojma „ostali kršćani“, DSZ navodi kako je u taj pojam uključeno 96,47 posto osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao kršćani, od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26 posto izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi, njih 0,84 posto se izjasnilo da pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj, dok se za ostale vjerske zajednice pojedinačno izjasnilo manje od 0 50. posto.

Kod pripadnika židovske vjerske zajednice, njih je 2011. bilo 536, odnosno 0,01 posto, dok se taj broj u 2021. malo povećao na 573 pripadnika, odnosno 0,01 posto.

I kod muslimana se također smanjio broj pripadnika, pa je tako od 62.977, odnosno 1,47 posto na popisu iz 2011. godine, sada prema popisu od 2021. godine 50.981, odnosno 1,32 posto.

S druge strane, broj agnostika i skeptika porastao je s 32.518, odnosno 0,76 posto 2011. godine na 64.961, odnosno 1,68 posto 2021. godine, dok građana koji se su se izjasnili kao ateisti i da nisu vjernici bilo je 2011. godine 163.375, odnosno 3,81 posto, a 2021. godine 182.188, što je 4,71 posto stanovništva.

Za pev.com.hr pripremio Robert Bogešić