– Istraživanja potvrđuju da je Život najveća vrijednost i razlog svih nastojanja čovjeka, temeljna je tema svih religija. O životu se brinu sve medicinske znanosti, a Soren Kierkegaard je mudro ustvrdio: “Život nije problem koji treba riješiti, već stvarnost koju treba doživjeti.”

– U čitanom odlomku, možemo razumjeti kako se čovjekova vjera i Božja ljubav/svemoć traže i susreću. Razvidno je to u vapaju Marte i Marije i svih nas s njima: „Gospodine, da si bio ovdje, ne bi umro moj brat!“ Božji odgovor nije samo nekakav govor, Božji odgovor na problem smrti je osoba – Isus iz Nazareta!, rekao je: „Ja sam uskrsnuće i život!“  Usred drame teškog ozračja, Gospodin ih jača, ohrabruje na vjeru po kojoj je moguće iskusiti slavu Božju.

– Jedanaesto poglavlje ev. Ivanova, svjedoči o vrhuncu znakova/znamena (termin ev. Ivana) u povijesti samoobjavljivanja Isusa iz Nazareta: „Ja sam uskrsnuće i život. Tko vjeruje u mene, ako i umre, živjet će!“ (Ivan 11,25). Ova izjava je među sedam izrečenih – Ja jesam! Ovdje je Gospodin Isus tvrdio da je On izvor i života i uskrsnuća. Ne postoji uskrsnuće izvan Njega, i ne postoji vječni život izvan Njega, On čini više od davanja života, On je Život!, blagoslovljeno Ime Gospodnje.

– Marija i Marta uz svog brata Lazara, bili su prijatelji Gospodina Isusa. Njihova kuća u Betaniji, nedaleko Jeruzalema, bila je za Gospodina Isusa kuća radosti/zajedništva. Kratko pred svoju muku i smrt, Gospodin je bio među njima. Lazar, brat spomenutih sestara bio je bolestan, i preminuo. Spomenuti vapaj: „Gospodine, da si bio ovdje, ne bi umro moj brat!“, pokrenuo je Gospodinovu reakciju: „Nisam li ti rekao da ćeš, ako budeš vjerovala, vidjeti slavu Božju?“   Marta je odgovarila: „Da, Gospodine, ja vjerujem da si ti Krist, sin Božji koji dolazi na svijet!“ Ona ne vjeruje u neku izgovorenu formulu, ona vjeruje Njemu, koji stoji pred njom.

– Na grobnome mjestu, nakon molitve,  slijedio je snažni poziv Gospodina Isusa – „Lazare, iziđi!“ , iz samog poziva struji snaga, moć, ljubav i čudo/znamen. Mrtvac se odaziva Kristovu pozivu, izišao je iz mračnog groba. Ljudi oko njega su vidjeli smrt, a tog trenutka pred njima stoji živi čovjek, bio im je sugrađanin, prijatelj i bili su bespomoćni pred njegovim gubitkom. A tada, Krist čini čudo, sve ih je obuzela radost i nada. Svi su bili pokrenuti jer samo Bog može uskrisiti čovjeka iz smrti na život, jer je On sam Izvor života, Njegov Duh je duh životvorni. (Rim 8,2; 1Kor 15,45)

– Evanđelist opisuje veliki i čudesni znak Gospodina Isusa, kojim je i svojim učenicima i mnoštvu naroda svjedočio da je On doista gospodar života i smrti.  Kad je Lazar izišao iz grobnice, Gospodin je zapovjedio: „Odvežite ga i pustite ga da ide.“ I nama danas govori: oslobodite se svih spona i vezanosti grijehom i slobodno hodajte životom vjere. I nama je danas vjerovati, ako je vratio život već raspadajućem tijelu, onda zasigurno može zaliječiti sve naše rane i nas može Svojim životom pokrenuti u život!

– I On pita vas i mene: „Vjeruješ li ovo; vjeruješ li da sam – Ja uskrsnuće i život; vjeruješ li da mogu izliječiti sve tvoje boli i zacijeliti sve tvoje rane?“ Onome koji vjeruje, Gospodin donosi život koji nikad ne prestaje. Taj život nam Isus Krist ne donosi tek na sudnji dan, na početku vječnosti, On polaže u nas svoju Riječ, sjeme vječnog života već sada/danas.

Jer rekao je Marti i nama danas: „Tko u mene vjeruje, taj živi ako i umre!” Tko u svom zemaljskom životu vjeruje Gospodinu, taj neće umrijeti i onda kad ovo smrtno tijelo ide svom kraju, jer Gospodin je u toj osobi sa svojom životnom snagom, s Duhom koji oživotvoruje. Da Gospodine i ja vjerujem –  Vjerujem da si ti Mesija, Sin Božji! Ti si onaj koji ima moć nad kraljevstvom smrti, Ti sam si Uskrsnuće i Život!

– Događaj Lazarova uskrsnuća, svjedoči nam da će odgovor; da ili ne, svake osobe za sebe,  otvoriti iskustvo, hoće li se u nekome slomiti lanci smrti i već ovdje slavu Božju, dar života vječnog ili na žalost ostati zatočenik svoje nevjere. Božja životna snaga u Isusu iz Nazareta, uvijek je za čovjeka, uskrsnućem Lazara,  starozavjetna obećanja postala su stvarnost.

– U vremenu kad se zbilo Lazarovo uskrsnuće, on nije primio puninu života vječnog, punina se života dogodila kasnije po vjeri Lazarovoj nakon pobjede križa i uskrsnuća samog Gospodina! I zato je događaj s Lazarom, nama danas navještaj životne nade, koja je jača od smrti, jer je Gospodin Isus već za ”ovo naše danas i sada”, svojom smrti na križu i silom svog uskrsnuća, pobijedio grijeh i smrt, slava Gospodinu našemu!  Po vjeri u Isusa Krista – već sada i ovdje za nas je smrt nadvladana životom i Njemu vjerujući – primamo dar života vječnog!

Stoji pisano u Pavlovoj poslanici Rimljanima: „Ako li u nama stanuje Duh Božji koji je uskrsnuo Isusa, on će oživjeti i naša smrtna tijelesa, preobraziti u besmrtno!” (usp. Rim 8, 11-14).  Ako je Duh Gospodnji u nama, a jest, možemo izići iz svojih zatočeništava (grobova), možemo biti živi. Jer kad je Duh Gospodnji u nama, onda smrti one vječne, više nema i ne može biti, jer Duh je ljubav, ljubav Boga Oca i Boga Sina i nosi nas u stvarnost kraljevstva Božjeg.

– Dragi u Kristu, Gospodin Isus obećao je naše uskrsnuće, ali ujedno i poziva da već sada živimo puninu života u vjeri! Lazarovo uskrsnuće nije samo obećanje budućeg našeg uskrsa, nego poziv da živimo puninu života već sada i ovdje! Onome koji vjeruje, Gospodin Isus daruje život koji nikada ne prestaje, taj nam život On ne donosi tek na sudnji dan, već po Njemu i Njegovoj Riječi taj život otpočinje ovdje i sada. „Tko u mene vjeruje”, rekao je Mariji, a s njom i nama, „taj živi i ako umre.” Tko u svom zemaljskom životu Njemu vjeruje, niti onda kad ovo smrtno tijelo ide svom kraju, ne umiremo – jer smo ispunjeni Duhom Gospodnjim koji oživotvoruje.

U zaključku: Vjerujemo li da i nas Gospodin zove poput Lazara, da iziđemo iz svog zatočeništava; sumnje, nepravde, mržnje i prijevara te otpočnemo život u punini vjere? Možda se tko pita: Ali kako doći do takve slobode, kako izići iz tame i grijeha? Marta i Marija su nam primjer i putokaz kako do iskustva slobode i života. Stoji u evanđelju: „Sestre su poslale poruku Isusu: Gospodine, tvoj je voljeni prijatelj bolestan!“ (Iv11,3). I nama je u molitvi progovarati i poslati Gospodinu poruku o našim prilikama, On sve zna (reći će tko), ali to je nužno i način da iskusimo Božju slavu.

– Valja nam čuti poziv Gospodina: Iziđi van! Dopusti se izazvati za život, izaći van iz groba svojih strahova, navika i ovisnosti! Izaći van je van u aktivnost solidarnosti prema bližnjemu, izađi iz svoje uskogrudnosti! Gospodin nas poziva iz svakog oblika zatočeništva tame u kraljevstvo svoje ljubavi! (Kol 1,13 -14). Poziv se odnosi na svakoga od nas: Izađi van!

– Molimo Gospodina da zaista uđe u naše živote i da nas, po svome Svetom Duhu podigne iz svih naših okolnosti/zarobljenosti, da nam povrati život, da nas Duhom svojim ojača da život nikad ne izgubimo. Isus Krist je Gospodin!, On je pobjednik smrtne sile. «Tko vjeruje u Njega, neće umrijeti nikada.» Kristova tvrdnja je utjeha i obećanje, ide preko groba: naš Bog je živi Bog. Povezanost s njim ne završava smrću, već je trajno zajedništvo – život vječni!

– Lazare, iziđi!, prihvatimo ovaj Gospodinov poziv ozbiljno. Napustimo tamu u koju nas je gurnula sebičnost, neprihvaćanje, nesposobnost opraštanja, lažna religioznost. Neka budu maknuti povoji koje nam nameće dinamika ovoga svijeta, lažni moral i sloboda bez pokrića, moja sloboda koja bližnjega satire. Izađimo iz tame/grijeha na svjetlost i dopustimo Bogu da nas mijenja,  da nam udahne svoj Duh – istinski život koji obnavlja sve oko sebe, čiji su plodovi dostojni djece Božje.

Nažalost, naš svijet se nalazi pritisnut grobnim kamenom, pritisnut opasnošću koja ljudskom rodu prijeti izgubljenosti i smrću. Gospodarska kriza, ratne zbilje i drugo, donose strah, očaj i smrt, posvuda oko nas. Podignimo oči vjere prema Nositelju/Darovatelju života, Isusu Kristu, tada ćemo osnaženi Njegovom ljubavlju i pravednošću biti svjedocima novog života i vrijednosti kraljevstva Božjeg. Valja čuti Njegov poziv, imenom nas zove – iziđi van na život! Amen.

Promišljanje – Matej Lazar Kovačević

(preuzeto s crkvabozja.hr)