Kada se promatraju suvremeni brakovi mogu se uočiti razlike između kršćanskog braka i nekršćanskog braka. Gdje je najvažnija razlika, tko ili što je u središtu braka?
Kod kršćanskog braka je u središtu Isus Krist, i u takvom braku dvoje ljudi su vjerom i djelima ujedinjeni u Kristu i njihov je cilj kroz bračni život rasti u sličnosti s Kristom. Na drugoj strani, u nekršćanskom, braku postoje mnogi i pojedinačni i bračni ciljevi, ali sličnost s Kristom nije jedan od njih, jer tu su u prvom planu osobni interesi.
Činjenica je kako niti svi kršćanski brakovi ne počnu odmah živjeti s tim ciljem, jer brak je put rasta kada „dvoje postaju jedno“ i kada za oboje partnera pojedinačno postane zajednički cilj – sve više nalikovati na Krista i tada kršćanski brak postaje sve snažniji i poprima svoj oblik sličan Kristu. Kakva je situacija danas u Hrvatskoj po pitanju brakova?
Prema informaciji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, koji se poziva na podatke europskog statističkog ureda, Eurostata, koji predstavljaju trendove na razini ukupne EU, u Hrvatskoj je sve manje sklopljenih brakova i razvoda, porast je broja djece rođenih izvan braka kao i prosječne starosti pri sklapanju prvog braka te se povećava broj građanskih, a smanjuje broj vjerskih brakova.
Prema tim podacima, 2021. godine su u Hrvatskoj sklopljena 18.203 braka, dok je 2017. godine bilo sklopljeno 20.310, a 2012. godine 20.323 brakova.
Što se tiče prosječne starosti pri sklapanju prvog braka 1989. godine je prosječna starost nevjeste iznosila 23 godine, a ženika 27 godina, dok su u 2021. mladenci prosječno bili stari 29 i 32 godine. S druge strane, dolazi i do pada broj vjerskih, dok raste broj građanskih brakova, pa je tako tijekom 2021. građanski brak sklopilo 52 posto parova, a vjerski 48 posto, dok je 2012. bilo 58 posto vjerskih i 42 posto građanskih brakova.
Što se tiče podataka o rođenoj djeci izvan braka u Hrvatskoj je rođeno 8.598 djece, odnosno 24 posto od ukupno živorođene djece, dok je u Francuskoj broj djece rođene izvan braka znatno veći i iznosi 62 posto, u Norveškoj 59 posto, Portugalu 58 i Sloveniji 57 posto.
Jedna od važnih komponenti u kršćanskom braku, koja ga razlikuje od nekršćanskog braka, je nesebičnost (Poslanica Filipljanima 2,3-4), koje predstavlja načelo poniznosti. U takvom braku dvoje razmatraju potrebe svog partnera ispred svojih, što zahtijeva nesebičnost koja je moguća samo u sili Duha Svetoga koji prebiva u njima.
Tako treba da i muževi ljube svoje žene kao svoja tijela. Tko ljubi svoju ženu, sebe ljubi. Ta nitko nikada ne mrzi svoga tijela, nego ga hrani i njeguje kao i Krist Crkvu. Doista, mi smo udovi njegova Tijela! Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu; dvoje njih bit će jedno tijelo. Otajstvo je to veliko! Ja smjeram na Krista i na Crkvu. Dakle, neka svaki od vas ljubi svoju ženu kao samog sebe, a žena neka poštuje svog muža. (Poslanica Efežanima 5,28-33)
Robert Bogešić
